Nacin hranjenja i napajanja konja znatno se razlikuje od nacina hranjenja drugih vrsta zivotinja. Kod ishrane konja treba voditi racuna da oni ne zive od hrane koja im se ponudi da jedu, vec od one koju uspjeti pojesti i svariti. Konji dobro zvacu hranu, narocito kabastu. Naprotiv, samljevenu hranu brzo uzimaju, gutaju je, zbog cega mogu da nastupe poremecaji u organima za varenje, koji se manifestuju kolicnim napadima. Zbog toga konjima ne treba davati sitno samljevenu hranu.
Od kabastih hraniva za konje je najbolje davati kvalitetno livadsko sijeno. Sportski konj, dnevno prosjecno pojedu 1,5 kg sijena na svakih 100 kg t.m. Sijeno leptirnjaca (lucerka) takodjer se moze davati, ali se preporucuje 50%od kolicine livadskog sijena. Posto su konji vrlo osjetljivi na vrenje lucerke u zelucu, to moze da dovede do pojave meteorizma.
Od koncentratne hrane, za konje je najpogodnija zob (ovas) zbog svog odgovarajuceg energetskog sastava i lakoce u varenju. Kolicina zobi u obroku je 1 kg na 100 kg t.m. konja
. U nasim krajevima najcesce za ishranu konja se koristi i kukuruz. Kukuruz, pored toga sto deblja konja, moze negativno utjecati na radnu sposobnost. Zbog toga ga ne treba davati u velikim kolicinama.
Animalna hraniva se vrlo rijetko koriste u ishrani konja. Zdrijebadima i priplodnim grlima mogu se davati jaja i mlijeko. Ostala animalna hraniva se ne koriste jer konji nemaju potrebu za animalnim proteinima, te ih ne mogu svariti.
Kako konji imaju relativno mali zeludac, dnevna porcija hrane se treba davati u tri obroka: ujutro, u podne i na vecer. Zbog toga se od ukupne kolicine sijena koja je predvidjena, polovina daje ujutro, a polovina u vecernji obrok, nakon davanja koncentrata. Konji nocu, dok se stojeci odmaraju, povremeno i zvacu sijeno i do jutra ga pojedu.
Posto su konji osjetljiviji od drugih zivotinja na promjenu hrane i pokvarenu hranu tada, ukoliko dajemo sijeno losijeg kvaliteta, to sijeno poprskamo vodom i ostavimo da stoji 10-tak minuta. To radimo da bi sprijecili da prasina iz sijena udje u nos i da ne uzrokuje kihanje i druge disajne smetnje.
Konji vrlo rado jedu i slatkasta hraniva (rezanci secerne repe) i voce - narocito jabuku, te se i oni mogu dodavati u dnevni obrok, pazeci da se ne pomjesaju ukusi.
Posebno se treba povesti racuna o potrebama konja za vitaminima. Najvazniji su vitamin A (biotin), vitamini B kompleksa i minerali (Na, Ca, K i P). Postoje pogresna misljenja da je davanje konjima ovih preparata, u stvari, dopingovanje. Pri tome se izgubi iz vida da su sportski konji izlozeni izuzetnom naporu - vise se znoje, a samim tim i veca je potrosnja hranjivih materija, vitamina, minerala, kao i elektrolita, koji su im prijeko potrebni kako bi sacuvalisvoje zdravstveno stanje, kondiciju a samim tim i pospjesili rezultate. Glavni izvor vitaminsko - mineralnih materija u ishrani konja je kostano brasno koje se daje prema uputstvu.
Početna stranica 